Uticaj COVID-19 na odlaganje screening-a i na način komunikacije sa pacijentima

Tokom pandemije COVID-19 veliki broj onkoloških centara i zdravstvenih ustanova koje se bave lečenjem onkoloških pacijenata susreo se sa problemom smanjene mogućnosti lečenja svojih pacijenata usled povećanog broja pacijenata zaraženih COVID-19. Veliki broj centara namenjenih za lečenje onkoloških pacijenata prerasta u Covid bolnice. Zbog trenutno smanjenog broja dobrovoljnih davalaca krvi bolnice se susreću i sa deficitom za transfuziju, zbog čega se većina hirurških intervencija odlaže. Transfer zaraženih od COVID-19 u bolnice zahteva posebno planiranje kako bi se smanjio rizik širenja infekcije na zdravstveno osoblje i okolinu. Usled povećane potrošnje i nedostatka zaštitne opreme razvijene su nove procedure koje imaju za cilj očuvanje istih. (1)

Mnoge usluge onkoloških skrininga su privremeno obustavljene kako bi pomogle u naporima da se smanji prenošenje COVID-19 kod zdravih ljudi i kako bi se omogućilo fokusiranje zdravstvenih resursa na urgentne stvari.

Razlozi za privremeno obustavljanje kolonoskopskih procedura u vreme pandemije COVID-19 su:

• Smanjiti rizik od prenošenja COVID-19 i omogućiti bolnicama da bolje odgovore na potencijalni porast pacijenata sa COVID-19 kojima je potrebna zdravstvena nega.
• Podržati fizičko distanciranje koje bi pomoglo da smanji prenos COVID-19 kod zdravih ljudi.
• Omogućiti ograničen broj kolonoskopskih procedura hitnim slučajevima za vreme trajanja pandemije COVID-19.

Najveći broj kolonoskopskih procedura za skrining kod asimptomatskih osoba sa porodičnom istorijom raka debelog creva ili ličnom istorijom adenoma privremeno je obustavljena.

Većina kolonoskopskih procedura za dalje praćenje kod pacijenata koji su imali nenormalni fekalni imunohemijski test se privremeno obustavlja.

Ukoliko pacijent ima simptome poput krvi u stolici, bolova u trbuhu, narušavanja crevne flore ili neobjašnjiv gubitak težine potrebno je da se konsultuje sa svojim lekarom o dijagnostičkom testiranju koje će mu mozda biti potrebno da se utvrdi uzrok tih simptoma. (3)

U ovom periodu se interakcije licem u lice moraju svesti na minimum. S obzirom da živimo u eri tehnologija i društvenih mreža ovaj težak period je trenutak kada sve to treba implementirati gde god je moguće i izvodljivo. Bilo bi idealno pratiti stanje pacijenta u kućnim uslovima telefonskim kontaktom ili putem različitih modernih aplikacija. U ublažavanju izolacije i osećaja usamljenosti tokom iste, ovakva strategija može pomoći pacijentu. Ovaj vid komunikacije ne može biti jedina strategija za relevantan odnos izmedju doktora i pacijenta u budućnosti koji je naročito važan u onkologiji. Zbog trenutno aktuelne krize zdravstveni sistem se mora osloniti na elektronsku komunikaciju kao validan alat za unapređenje nege onkoloških pacijenata. Velike napore trebalo bi uložiti u ostvarivanju telefonskih kontakata sa pacijentima uz pomoć kojih će pacijenti dobijati adekvatne savete. (2)

RS/DAED/2004/0019